Milan Rus, direktor Srpskog pozorišta u Mađarskoj

Kako pravite repertoar u svom teatru, koja vam je ideja vodilja, koliko na taj izbor utiče sredina u kojoj živite a koliko kulturološko -jezičke potrebe vaše zajednice?

Nastavljajući duhovnost i rad Joakima Vujića, članovi Srpskog pozorišta u Mađarskoj i njen direktor repertoar biraju baš u skladu sa svojom misijom koju sprovode u Mađarskoj, Srbiji i širom Evrope, gde redovno nastupaju. Na daskama ovog pozorišta u ulici Nađmeze, u centru Pešte, baš kao i na brojnim gostovanjima, pozorište na repertoaru ima:  klasične srpske drame na srpskom jeziku (Sterija, Nušić i dr. ), savremene srpske drame na srpskom jeziku (Kovačević, Dorić, Nikolić), savremene mađarske drame na srpskom jeziku (Molnar, Šandor Rideg  i dr.), klasike i savremene pisce svetske književnosti (Šekspir, Direnmat, Jonesku, Olbi), savremene komade srpske književnosti na mađarskom jeziku (Kovačević, Dorić, Nikolić)

Kakav uticaj na vaš teatar ima pozorišni život zemlje u kojoj živite a kako – mislite – da vi utičete svojim predstvama na njega? Koliko je tu dijaloga a koliko monologa, koliko istinskog civilizacijskog i ljudskog prožimanja i da li on može bitno da promeni eventualne predrasude povodom bilo koje životne teme?

Srpskoj i mađarskoj publici želimo da predstavimo i jednu i drugu dramsku literaturu, na oba jezika. Među najvažnije zadatke ubrajamo izvođenje komada srpskih autora u Mađarskoj, među kojima posebno mesto zauzimaju: Petar Milošević, Stojan Vujičić, Dragomir Dujmov i drugi. Organizujemo festival za trinaest registrovanih manjina u Mađarskoj (ARCUSFEST, JELEN/LÉT  FESZTIVÁL), bavimo se organizacijom gostovanja profesionalnih pozorišta iz  matice, pa gotovo da nema pozorišta iz Srbije koje kod nas nije gostovalo. Naše redovne aktivnosti obuhvataju i postavljanje predstava za decu, interaktivne nastupe sa Deda Mrazom i povodom praznika. Bavimo se i dramskom pedagogijom, radimo sa podmlatkom, dečjim i studentskim grupama, što je za nas od velike važnosti.

 

Ko vam je publika, kako u tom smislu opstajete kao teatar i da li morate da pravite neke kompromise?

Pozorište je za svojih dvadeset i pet godina profesionalnog rada ostvarilo predstave u režiji velikih imena srpskog glumišta, kao što su: Bora Drašković, Zlatan Dorić, Milan Karadžić, Valentin Vencel, Lidija Stevanović i Milan Rus. Pozorište je kod starih Grka bilo sakralno mesto. Reč teatron znači mesto gde se može ugledati Božanstvo. Ustanovljeno je da u velikoj meri popravlja društveni moral i razvija čoveka na mnogo načina. Plaćalo se ljudima da idu u pozorište. Glumac je bio na vrhu društvene lestvice, bio je ujedno i vrač, učitelj, i sveštenik svoga vremena. Popovi Talije ne postoje više. Profanizacija pozorišta je počela sa dolaskom paganskih plemena na ove prostore. Za dve hiljade godina pozorište se spušta sa svoje visoke spiritualne nivoe u područje kulture. Glumac je drugorazredni građanin, koji svojim ponašanjem često ugrožava građanski svet. Po crkvenom pravilniku, svešteno lice ne može da oženi konobaricu ili glumicu. Upravo s osećanjem nostalgije za tim antičkim vremenima, postavljamo sakralne elemente na scenu. Naravno, one koje danas mi smatramo božanstvenim i uzvišenim, pošto je Olimp prazan. Postavljamo ih prilagođavanja u neki populistički, avangardni, ili trenutno u pozorištu moderan pravac. Svetinju u današnje vreme hude na svakom uglu, u medijima, katedrama, na svakom forumu, direktno ili indirekto. Ništa više nije sveto današnjem modernom čoveku, ni u šta se ne veruje bez pogovora i može se kritikovati sve. Ipak, kada odgovori ne stižu na vreme na ključna pitanja, ljudi se obraćaju višim silama za putokaz. Upravo o tom obraćanju govori ova naša predstava.

Šta vam znači dolazak na jedan ovakav festival?

Novosadsko pozorište/Ujvideki Sinhaz jedno je od najcenjenijih, najistaknutijih radionica i u Mađarskoj. Ne dolazimo da se takmičimo, niti da privučemo znatnu medijsku pažnju. Dolazimo da podržimo inicijativu kolega, koji su smislili nešto jedinstveno i to po svetskim standardima. Zahvaljujemo se na pozivu, sa željom da se vaš Festival ostvari, i da bude još lepši i bolji nego što ste ga zamislili.

 

 

 

KONTAKT INFORMACIJE

Novosadsko pozoriste / Ujvideki Szinhaz (Synergy#WTF)

Jovana Subotića 3-5
21000 Novi Sad
Serbia

Telefon: +381 21 657 25 27

Synergy 2022

Novosadsko pozoriste